Kemijski laboratorij - 200 pokusa (8364)

Kemija je nevjerojatna prirodna znanost koja nastoji otkriti od čega se sastoji naš svijet. Mi, ljudi, smo same kemijske reakcije. Život je neprekidna promjena, atomi od kojih se svijet sastoji neprestano se spajaju, raspadaju i preuređuju zbog kemijskih veza. Kemija nije obavezna vožnja obrazovnim sustavom, već svijet u kojem od čuđenja ne možeš zatvoriti usta. Ovaj eksperimentalni set za mlade znanstvenike (ali ne samo za njih) pružit će ti sate zabave istražujući suštinu svijeta. U kemiji je važno znati kako pravilno očitati mjere, kako prelijevati tekućine, koristiti kapaljku, miješati tvari različitih stanja ili mjeriti temperaturu otopina. Sve to ćeš naučiti u prvih pet pokusa. Zabavljat ćeš se s bojama i napravit ćeš i pokus o promjeni stanja. Upoznat ćeš se s fenomenom koji se naziva kapilaritet i otkrit ćeš da i tekućine znaju prevariti gravitaciju, jer kako bi inače voda dospjela u listove drveća koja se neprestano protežu prema suncu. Površinska napetost i viskoznost tekućina - ovi pojmovi možda će biti nezaboravne lekcije za tvoje kolege, ali za tebe, jednostavan opis iskustva koje se povezuje s ovim pokusima. Je li topla voda lakša od hladne vode? Kakve to ima posljedice? Mijenjaju li tekućine svoj volumen promjenom stanja? A što zapravo jest promjena stanja? Kako je ubrzati? Kako je usporiti? Možda su za nekoga ovi pojmovi španjolska sela, ali s ovim fenomenima se susrećemo svakodnevno. Mnogi čak usko povezuju s procesima našeg tijela. Već ćeš savršeno razumjeti zašto pada rosa, zašto je u zimskom razdoblju tlo stalno vlažno ili zašto ti je hladno kada izađeš iz bazena. Kako funkcioniraju prašci za pranje ili sredstva za pranje posuđa? Što je otkrio Arhimed? Zašto predmeti plove i zašto se u vodi osjećamo kao da letimo? I opet ta površinska napetost. Napravit ćeš nekoliko pokusa sa bakrovim sulfatom. Zašto je zanimljiv za nas? U bezvodnom stanju to je bijela kristalna tvar koja postaje plava upijanjem vode. Zato se koristi za dokazivanje prisutnosti vode u organskim tekućinama ili kao sušilo. Bit ćeš iznenađen gdje sve možeš pronaći vodu. Upoznat ćeš se s otopinama, s homogeenim i heterogenim smjesama. Otkrit ćeš da je voda otapalo i pomoću nje ćeš pripremiti pravi otopinu, koloidni otopinu i napraviti suspenziju. Na primjer, sličnu onoj koju si svaki dan priuštiš za ručak. A idemo na emulzije. Ne znaš što je to? Pa jednu takvu svako jutro namažeš na mirisni kruh. Isprobat ćeš kromatografiju i napraviti svoj vlastiti parfem. Pokusi 78-82 Znaš li što je Tyndallov efekt? Osim što si ga mnogo puta vidio u prirodi, susrest ćeš se s njim i u svojim pokusima. Testirat ćeš kako se međusobno ponašaju tekuće i krute tvari. Kiseline i baze, Jing i jang, dan i noć. Kako ćeš izmjeriti je li tvar kisela ili bazna? Kakvo pH ima voda? A što je s kišnicom, vrućom vodom, vodom iz lokve? Koji su proizvodi u kućanstvu baze, a koji kiseline? Pokusi 90-94 Znaš li što je lakmus? Ako ne, pripremi se za šarenu zabavu. Uz to ćeš točno razlikovati kiseline od baza. Pokusi 95-119 A idemo na kemijske reakcije. Prvo ćemo isprobati kako zajedno reagiraju kiseline i baze. Znaš li kako najbolje očistiti prljave novčiće? Potom ćemo isprobati složenije reakcije, pri kojima nastaju različite taloge i na površini tvari se formiraju čudne naslage. U svakom slučaju, i dalje vrijedi: "Ništa se ne gubi, ništa se ne stvara, sve se mijenja", Antoine Lavoisier (1743 - 1794) - francuski kemičar, otac zakona očuvanja mase. Sljedeći pokusi više nisu označeni kao stručni, već služe za tvoje zabavljanje. I dalje se međutim odnose na krute tvari, boje, jaja, kiseline i baze, otopine i krute tvari. Zabavi se.